U grboslovlju postoje stroga pravila, koja se moraju poštovati ako se nešto želi nazvati grbom. Grboslovnih pravila ima mnogo, ali se mogu izdvojiti osnovnih osam pravila.
Prvo pravilo Grb mora biti jedinstven i originalan. To znači da se grbovi moraju razlikovati međusobno makar u detaljima. To je osnovno pravilo. Grboslovlje je u osnovi oblik prepoznavanja.
Drugo pravilo Nitko ne smije imati više od jednog grba, bilo da se radi o osobi, o gradu, o instituciji ili državi.
Treće pravilo Samo ono što zadovoljava i što se uklapa u grboslovna pravila je grboslovno ispravno. To znači da grboslovlje i grboslove ne zanima umjetnički dojam nekog grba, već ispravnost i primjenjivost pravila, tek na kraju se razmatra pitanje estetike
Četvrto pravilo U grboslovlju postoje desna i lijeva grboslovna strana i to s gledišta onoga koji nosi štit. To znači u stvari da je ono što je promatraču lijevo – to je u grboslovlju desno, inače desna grboslovna strana je nešto pozitivno, to je tzv. muška strana, i ako su elementi na grbu pozicionirani ili su okrenuti ka desnoj grboslovnoj strani onda je to nešto pozitivno.
Peto pravilo Postoji pet osnovnih boja, dva metala i tri pomoćne boje, što se sve naziva tinkturama. Osnovne boje su: crvena, plava, zelena, crna i purpurna; pomoćne boje su: tamno-crvena, smeđa i boja krvi. Metali su: zlato i srebro, a prikazuju se na grbovima kao žuta i bijela boja. U grboslovlju je dozvoljeno da se neki element prikaže i u svojoj boji i to se onda naziva prirodnom bojom i oblikom prikaza. Iz ovoga proizlazi pravilo da se boje ne smiju miješati i prikazivati jedna preko druge na grbu, kao ni metali, već se može postići kombinacija metala i boja; a sve to radi smanjivanja konfuzije prilikom isticanja grba i povećavanja jasnoće prikaza, npr. crna figura na zelenom štitu bi bila teško razaznata.
Šesto pravilo Koso postavljeni grbovi asociraju na veliku starost podrijetla nosioca grba, najvjerojatnije prije XIII. stoljeća.
Sedmo pravilo Koso postavljeni elementi na grbu kao što su prečke, lente i grede, od lijeve na desnu grboslovnu stranu, predstavljaju grbove izvanbračne djece
Osmo pravilo Pravilo sjedinjavanja grbova, u središnju poziciju grba ide grb pobjednika ili obitelji koja dominira, a u desnu grboslovnu stranu idu grbovi ostalih prema dostojanstvu ka lijevoj grboslovnoj strani; u slučaju braka u kojem su oba supružnika nosioci grba, grb muža ide na desnu, a supruge na lijevu grboslovnu stranu.
Prilikom pregleda raznih plemićkih grbovnika uočio sam da samo u grbovnicima sa hrvatskim plemstvom se pojavljuje jedan heraldički oblik štita kojeg nema nigdje drugdje. Počevši od Plemićkog grbovnika iz Fojnice iz 1675. ( kopija izvornika Ohmučevićevog grbovnika iz 1340. ) pa sve do grbovnika Der Adel von Kroatien und Slavonien od dr. Bojničića iz 1899. te se može zaključiti da je prikazani oblik štita bio korišten samo u ovim krajevima.
Upravo zbog toga odlučio sam i izraditi štit koji bi odgovarao točnim dimenzijama naspram grboslovlja ali i osobe koja bi ga koristila.
Pa prvo da ga ispravno grboslovno i iscrtamo.
DESNO
LIJEVO
Grb se iscrtava po standarnom iscrtavanju francuskog oblika štita ali sa malim preinakama. Pa krenimo od početka.
Za iscrtavanje francuskog oblika štita koristi se mreža od 3×3 baze (b) pri čemu baza označava duljinu jednog pedlja kod izrade štita. Za razliku od francuskog kod izrade hrvatskog štita koristimo dvije mreže od 3×3 b koje se međusobno preklapaju desno dolje od štita (gledajući po grboslovnim stranama).
Gornji desni urez
Iscrtavamo klasični francuski štit i gornji desni kvadrat dijelimo po trećinama kako bi se sastojao od mreže 1/3×1/3 b. Uzimamo u šestar 1/3 b kako bi dobili radijus ureza za koplje rs . Središte ureza postavljamo na 2/3 dolje od gornjeg ruba štita i 1/3 lijevo od desnog ruba štita te iscrtamo kružnicu. U središnjem gornjem kvadrantu iscrtamo dijagonalu koja se naginje u lijevo kako bi povezali gornje tjeme kružnice sa gornjim rubom štita.
Donji desni urez
Kod iscrtavanja donjeg desnog ureza koristimo obje preklopljene mreže pri čemu prije svega trebamo definirati radijus r koji ćemo koristiti prilikom iscrtavanja ureza.
S obzirom da je radijus r upisne kružnice određen udaljenošću od središta 3×3 b mreže do sjecišta opisne kružnice radijusa R i gornjeg obruba donjeg desnog kvadrata mreže A moramo dobro paziti na redoslijed iscrtavanja obiju kružnica. Prvo se iscrtava upisna kružnica štita iz gornjeg kvadranta od točke A do dodirne točke B pa tek onda i kružnica donjeg kvadranta od točke B do sjecišta sa lijevom opisnom kružnicom u točci C .
Izrezivanje iscrtanog štita za šablonu
Prilikom izrade šablone za iscrtavanje treba uzeti u obzir baznu duljinu od jednog pedlja vlasnika štita. Kako bi odredili dužinu pedlja vlasnik bi trebao izmjeriti udaljenost između zapešća i vrha ispružene šake.
Pravilno određivanje dužine pedlja prikazano je na slici lijevo.
Primjera radi uzmemo li da izmjerena dužina jednog pedlja odgovara dužini od 20 cm u tom slučaju osnova iscrtavanja za cijeli štit je baza b = 20 cm.
Što znači da je mreža štita 60×60 cm jer je određena sa 3b x 3b pa bi sukladno tome trebalo i odabrati veličinu papira na koju stane cjelokupan crtež.
U ovom slučaju minimalna veličina papira bi bila 100×100 cm.
Nakon iscrtavanja potrebno je sve precizno izrezati i zaoblit špice kako ne bi došlo do nepotrebnog oštećivanja štita prilikom korištenja.
Izradom ovakvog tipa šablone dobijamo štitove koji nisu iste veličine unutar grupe ljudi ali zato savršeno odgovaraju osobama koje ga koriste dok su razlike neznatne unutar grupe.
Iscrtavanje i izrezivanje štita nakon obrade u kalupu
Pripremljen drveni materijal je bio ukalupljen i osušen kako je već prije opisano u objavi Izrada štitova .
Izvadimo poluobrađeni drveni materijal iz kalupa i na njega postavimo šablonu radi iscrtavanja obruba koji ćemo kasnije izrezati sa ubodnom pilom.
Iscrtamo obrub, izrežemo ga i brusnim papirom očistimo rubove.
Sad treba utvrditi balans štita kako bi se mogle ispravno izbušiti rupe za postavljanje ručki.
Kako bi pravilno utvrdili ravnotežu štita potrebno je primiti štit u polovici gornje desne dijagonale u točki A i pustimo da gravitacija odradi svoje.
Time smo dobili težišnicu naspram štita.
Naspram težišnice pod pravim kutom povlačimo linije jednake udaljenosti od težišnice kako bi odredili gdje se buše rupe za ručke.
Udaljenost rupa kod šake i podlaktice ovisi o osnovnoj bazičnoj dužini b izrade štita . Time udaljenost između rupa je jednaka dužini b pri čemu su rupe na samo pola udaljenosti od težišnice.
Ukoliko radite križno remenje za šaku kao u ovom primjeru ne zaboravite da remenje jedno naspram drugog stoji po kutom od 30o .
Nakon bušenja rupa na štitu i obrade dobija se sljedeći rezultat.
Kod ljepljenja štita pazite da je na šperploče postavljeno dosta ljepila i da je postavljen ravnomjerno te da su u kalupu dobro stegnute kako ne bi došlo do njihova razdvajanja. Također se može postaviti platno između njih čime dobijate bolju izdržljivost ali i suhoću drveta jer će platno postaviti nepropusne barijere za vodu.
Presvlačenje platnom , oslikavanje i postavljanje ručki
Nakon obrade drveta možemo se prebaciti na daljnju pripremu štita.
Prvenstveno trebamo izbušiti rupe po obrubu štita tako da su udaljene 1 cm od ruba štita a međusobno su udaljene 1cm jedna od druge. Navedene rupe ćemo kasnije koristiti radi opšiva ruba iz dva razloga.
Kako bi se tokom korištenja štit manje oštetio jer je rub vanjskog platna čvrsto povezano sa drvenim dijelom
kako bi se ušila blank koža debljine 4 mm za vanjsku stranu štita radi zaštite od proboja strijela ( opcionalno )
Time smo došli i do postavljanja zakovica u za to već prije pripremljene rupe. S obzirom da se ipak ne radi o vremenu kad su se takvi štitovi izrađivali zakovice sam modernizirao za M6 turban vijke na koje se postavljaju pripadajuće čahuraste matice. Razlog je vrlo jednostavan. S obzirom da se na štitu najviše troše kožne ručke uzeo sam u obzir da ih se može mijenjati a da pri tome nije potrebno mijenjati i zakovice.
Sad je vrijeme da se štit presvuče platno. Slijepimo ga sa vanjske strane i obrežemo ga na nekih 3-4 cm od ruba štita. Ukoliko stavljate još i kožni sloj ne zaboravite ga postaviti između drveta i platna.
Presavijemo platno preko ruba pazeći da je platno zategnuto i zašijemo ga za drveni dio štita kroz obrubne rupe.
Zalijepimo platno i sa unutarnje strane te ga porežemo sa skalpelom ili nožem uz sam rub štita.
Nakon postavljanja zakovica i platna, štit je oslikan i postavljene su ručke.
Grbovi Hrvatske, Dalmatinske, Bosanske i Slavonske Krune
Ove web stranice posvećene su prikazu i evidenciji kako grbova plemstva i regija, tako i grbova građana te udruga građana koje oživljavaju povijest na našim područjima. Svi prikazani grbovi su obojani u heraldičkim metalima i bojama.
